Citat

U školi zemaljskog života postavljaju se razna pitanja. Tko je toliko pametan da ih sve može riješiti? Koliko problema, toliko napasti. Najmudriji način da te napasti svladamo jest da ih prezremo. (Misli sv. Antuna)

 

SC-studio.com

3
2
1
Povijest župe

ŽUPA SV. JURAJA MUČENIKA U VITEZU

Kratki povijesni pregled 

Župa Sv. Juraja mučenika u Vitezu je osnovana 1861. godine odvajanjem od gučogoranske župe pod imenom Dolnji kraj i od tada ima vlastite matice. Bila je posvećena Rođenju BDM. Od tada ima vlastite matice. Prvih godina sjedište župe bilo je u Jardolu pa se i župa zvala Jardo sve do 1869. godine, kada je izgrađena crkva na kupljenom zemljištu u Vitezu i od tada je župa posvećena sv. Juraju mučeniku. Na području župe - u selu Mošunju - nalaze se tragovi rimskoga naselja i ostaci starokršćanske bazilike. Prvi župnici imali su sjedište u selu Jardolu koje je bilo gučogoranska filijala. Tu je postojala skromna župna kućica, a bogoslužje se obavljalo na otvorenom prostoru. Stoga je kupljeno zemljište u Vitezu gdje je 1869. godine izgrađena župna crkva.


 

Vitez: Nebeski zaštitnik sv. Juraj mučenik

 
Pečat iz 1910. godine


Temelji stare župne kuće u Jardolu


 

Župna crkva oko 1910. godine


Sadašnja župna crkva izgrađena je između 1896. i 1905. godine. Nešto kasnije poduzeti su drugi radovi na njoj. Sredinom šezdesetih godina podignut novi glavni oltar. U drugoj polovici osamdesetih godina radilo se na obnavljanju njezina interijera. Izgrađena je nova oltarna menza, krstionica, ambon. Crkva je okrečena i u njoj je postavljen Put križa (reljefi u bronci, 1987. god.) kipara Krune Bošnjaka. Nacrt za dva vitraja Rođenje i Uskrsnuće izradio je Frane Paro 1990. godine.


 

Ponoćka u župnoj crkvi 2007. g.


Godine 2001. u župnu crkvu postavljene su klasične elektropneumatske orgulje, dar župe svete Elizabete iz Mannheima. U periodu od 2002. godine do 2005. godine župna crkva je renovirana i dijelom rekonstruirana po projektu Tihomira Štrausa, arhitekte iz Sarajeva. Na župnoj crkvi su urađeni novi dekorativni profili na fasadi (profili nad vratima i prozorima, sat na tornju, razdjelni vanjski stupovi), crkva je nanovo elektrificirana, pokrivena novim tzv. biber crijepom, postavljeno je novo ozvučenje, kao i ostali radovi na fasadi kao i interijeru crkve. Godine 2008. u župnu crkvu postavljeno je 8 vitraja na prozore, rad umjetnice Blaženke Salavarde u suradnji sa Ilijom Bulom iz Zagreba. 


  Kalvarija 2008. g.


U Vitezu također postoji i zavjetno svetište Kalvarija, to je crkva Majke Božje Žalosne na brežuljku zvanom Kalvarija, koja je izgrađena na temeljima ranokršćanske bazilike, 1912. godine. Vijugavim putem do vrha tj. do crkvice Gospe Žalosne postavljene su postaje križnog puta. Svakog korizmenog petka tu se obavlja pobožnost križnog puta, a posebna pokornička euharistijska slavlja događaju se dvaput godišnje: u petak uoči Cvjetnice (tzv. Cvjetni petak) i 15. rujna na spomen Gospe Žalosne. U podnožju Kalvarije napravljena je kapelica svetog Ante Padovanskog, koja je također zavjetnog karaktera, gdje se posebno obavlja pobožnost 13 utoraka svetom Anti, a na sam dan svetog Ante je misa s blagoslovom djece.

        

Filijalna crkva svetog Leopolda Mandića u Dubravici


 

Filijalna crkva Sv. Leopolda Bogdana Mandića u Dubravici

U župi Vitez u naselju Dubravica nalazi se filijalna crkva Sv. Leopolda Bogdana Mandića koja je podignuta 1984. godine. U njoj su postavljene postaje Puta križa akademskog slikara Ante Mamuše iz Novog Travnika. Od 2000. do 2003. godine na ovoj crkvi izvršeni su novi radovi: crkva je dobila fasadu, postavljen je križ od inoxa po ideji projektanta Gorčina Jovanovića. Križ je visine 19 metara i u svojoj gornjoj visini iznad crkve ugrađen mu je svjetlosni križ. Godine 2006. oltarni mozaik na temu Krštenje Isusovo u ovoj filijalnoj crkvi uradio je Zdenko Jurišić, akademski kipar iz Novog Travnika. Istovremeno je postavljeno ozvučenje, nova rasvjeta i uređen je nanovo interijer crkve.

 

Unutrašnjost crkve u Dubravici

 U ovoj filijalnoj crkvi župe Vitez slavi se sveta misa svake nedjelje u 9 sati, gdje u prosjeku dođe oko 400 vjernika. Pobožnost sv. Leopoldu obavljamo u ovoj crkvi svake srijede u 7.30 kada slavimo zavjetnu misu ovom svecu. Prije mise postoji mogućnost za sakrament ispovijedi. Nakon pročitanog evanđelja moli se klečeći zavjetna molitva sv. Leopoldu.


Crkva svetog Mateja u Kruščici, 2008. godine

 

 Filijalna crkva Sv. Mateja apostola u Kruščici, blagoslovljena 21. 9. 2008.


 U periodu od srpnja 2007. pa do rujna 2008. sagrađena je filijalna crkva Sv. Mateja apostola u naselju Kruščica. Na sam blagdan sv. Mateja, u nedjelju 21. rujna 2008. tu je crkvu blagoslovio mons. Pero Sudar, pomoćni biskup sarajevski. Ova filijalna crkva je urađena je po idejnoj skici ureda Arbi (Florijan Škunca) iz Zagreba. Razradu idejne skice u idejni projekt kao i izvedbeni projekt uradili su arhitekt Tihomir Štraus i projektantska tvrtka Doxat iz Sarajeva. Oltarski križ, vitraj, uradio je Zdenko Jurišić, akademski kipar. Prema ideji gore navedenih (Arbi i Doxat) uređen je kompletan interijer crkve tako da je osposobljena za redovitu vjersku službu.

 

 Stanje u župi danas

 Stara župna kuća (tj. druga župna kuća) izgrađena je 1941. godine, a proširena je između 1972. i 1975. god. Godine 1974. izgrađena je vjeronaučna dvorana za potrebe pastoralnog djelovanja.  Od 1997. do 2003. na mjestu stare župne kuće niče novi stambeni, pastoralni i uredski prostor. Na mjestu stare župne kuće sagrađen je novi dio župne kuće za potrebe župnog ureda, kapelice i knjižnice. Iznad župne dvorane napravljen je novi stambeni prostor za časne sestre, a u sasvim novi dio župnog dvora smješten je stambeni dio za fratre, svećenike. 

U župi se nalazi i 11 manjih kapelica po grobljima i jedna manja vjeronaučna dvorana na Staroj Biloj. Najveći broj kapela bio je devastiran u vrijeme rata 1993-1994. godine. Poslije rata sve kapele su obnovljene.

 Župa Sv. Juraja u Vitezu imala je 1887. godine 1707 vjernika, a devedesetih godina, tj. prije zadnjeg rata, brojila je oko 12 000 vjernika. U vrijeme rata i neposredno poslije njega broj vjernika se povećao zbog prisutnih prognanika i izbjeglica i do preko 15 000 vjernika. Godine 2007. župa broji 12120 vjernika (od toga značajan broj radi i povremeno živi u inozemstvu).

 Broj katolika u župi Vitez između 1864. i 2007. godine


Godina popisa

Broj katolika

Godina popisa

Broj katolika

1864.

1 658

1991.

12 123

1870.

1 681

1999.

12 546

1877.

1 707

2000.

12 241

1884.

2 155

2003.

11 922

1905.

2 800

2004.

11 901

1910.

3 062

2005.

11 986

1931.

4 253

2006.

12 123

1937.

5 175

2007.

12 120

1959.

7 315

2008.


1973.

9 492

2009.


  

 

Vitez: Pročelje župne crkve 2008.

 U župi danas djeluju časne sestre Kćeri Božje ljubavi (došle u župu 1964. godine), karitativna udruga "Kruh sv. Ante", "FRAMA" (Franjevačka mladež), "Franjevački treći red". Župa Vitez ima i svoj mješoviti Zbor svetog Juraja, kao i Pastoralno i Ekonomsko vijeće, zatim glazbene sastave: "Zdenac", i  "Viteški akordi". U naselju Stanica  (bivša Han Kompanija) djeluju Sestre Služavke malog Isusa. Njihov rad ponajviše je vezan uz pomoć za hendikepirane i nezbrinute osobe. Ove sestre započele su svoj povratak u župu 2001. godine gradnjom Doma za nezbrinute i obnovom svoga samostana sa crkvicom svetog Josipa. Sestre SMI su protjerane iz Viteza nakon Drugog svjetskog rata 1946. godine, a inače su djelovale u Vitezu od 1907. godine. (Više o ovome na stranici Sestre SMI)

 Župom upravljaju franjevci provincije Bosne Srebrene, a župi sv. Juraja mučenika u Vitezu pripadaju sljedeća naselja: Divjak, Dubravica (Gornja i Donja – sa crkvom sv. Leopolda), Gaćice, Jardol, Kamenjače, Kolotin, Krčevine, Kruščica (sa crkvom sv. Mateja apostola), Marosi, Mošunj (Veliki i Mali sa svetištem Kalvarija), Nadioci, Očice, Počulica, Podgradina, Rijeka, Stanica (sa samostanom Služavki malog Isusa), Stara Bila, Stari Vitez, Topala (groblje, Šantići, Žume), Veliki Mošunj,  Večerska (Gornja i Donja), Vitez (grad).


POPIS ŽUPNIKA ŽUPE VITEZ OD OSNIVANJA ŽUPE – OD 1861. GODINE


1.         fra Stjepan Radman                   1861. – 1865.  sjedište župe u Jardolu

2.         fra Jako Baltić                           1865. – 1868.

3.         fra Mato Duić-Bežić                   1868. – 1871.

4.         fra Anto Ćurić                            1871. – 1872.

************************************************************

5.         fra Anto Ćurić                            1872. – 1879.  sjedište župe u Vitezu

6.         fra Marijan Marković                   1879. – 1882.

7.         fra Mato Duić-Bežić                   1882. – 1884.

8.         fra Anto Elegović                        1884. – 1888.

9.         fra Anto Ćurić                            1888. – 1897.

10.       fra Pavao Alaupović                    1897. – 1898.

11.       fra Anto Ćurić                            1898. – 1903.

12.       fra Jako Selak                           1903. – 1911.

13.       fra Grgo Kotromanović                1911. – 1912.

14.       fra Ljubomir Kotromanović                       1912.

15.       fra Frano Pavlak                         1912. – 1917.

16.       fra Jako M. Jurić                                    1918.

17.       fra Ladislav Fišić                        1918. -  1921.

18.       fra Miron Kozinović                     1921. – 1922.

19.       fra Mile Bešker                          1922. – 1923.

20.       fra Pavao Ilovača                        1923. – 1924.

21.       fra Ratimir Blažević                    1924. – 1926.

22.       fra Viktor Slišković                     1926. – 1930.

23.       fra Miroslav Tugomil Džaja          1930. – 1931.

24.       fra Vjenceslav Vlahović               1931. – 1932.

25.       fra Viktor Slišković                     1932. – 1937.

26.       fra Tvrtko Gujić                           1937. – 1938.

27.       fra Zorislav Čolić                         1938. – 1940.

28.       fra Drago Prpić                           1940. – 1942.

29.       fra Anto Strukar                         1942. – 1950.

30.       fra Anto Perković                        1950. – 1951.

31.       fra Vlado Tomić                          1951. – 1952.

32.       fra Eduard Lončar                       1952. – 1961.

33.       fra Stanko Karin                         1961. – 1967.

34.       fra Ivan Krešo                             1967. – 1970.

35.       fra Franjo Čalaga                        1970. – 1976.

36.       fra Tihomir Salapić                     1976. – 1979.

37.       fra Trpimir Kajić                          1979. – 1981.

38.       fra Stjepan Pavić                        1981. – 1982.

39.       fra Bono Arar                             1982. – 1988.

40.       fra Drago Pranješ                       1988. – 2000.

41.       fra Zoran Livančić                       2000. – 2009. 

                                                                                                                


PASTORALNO OSOBLJE  ŽUPE VITEZ  2008. GODINE


Svećenici: Fra Marko Kepić
               Fra Mišo Sirovina
               Fra Miroslav Jelić


Časne sestre: s. Mirna Nikolić
                 s. Darka Rajić
                    s. Željka Barišić 

Crtice iz povijesti župe Vitez

Mali Mošunj: Brončani mač, ilirsko doba


Vitez se nalazi u središnjem dijelu Lašvanske doline koja se proteže od jugois­točnih padina Vlašića do Busovače. Udaljen je 12 km zračnom crtom od Zenice u smjeru jugozapada i 70 km od Sarajeva. Kao grad, Vitez nastaje poslije Drugo­g svjetskog rata, kad ovo naselje doživ­ljava puni procvat. No, povijest ovoga kraja počinje još u mlađem kamenom dobu (neolitu). Prva naselja iz ovoga razdoblja pripadala su tzv. butmirskoj kulturi, dok su arheološkim istraživanjima pronađena i naselja iz brončanog doba.


Dolaskom Rimljana lašvanski kraj potpada pod višestoljetni utjecaj rimske civilizacije. Po sačuvanim ostacima vidi se da je ovaj kraj bio naseljen u antičko doba.

Najznačajnija arheološka iskapanja na području općine Vitez izvršena su u Velikom i Malom Mošunju. Na području Mošunja nalaze se tragovi ilirske kulture te ostaci rimskog naselja i starokršćanske bazilike.

 

Mošunj: Detalji iz starokršćanske bazilike

 Benedikt Kuripešić navodi da je 10. rujna 1530. na putu kroz Bosnu s delegaci­jom, koja je putovala u Carigrad, boravio u selu Kruščica te da je tu prenoćio. Kuripešič bilježi: Te iste večeri dođoše i Turci, nekoliko sati poslije nas, u isto selo Kruščicu gdje smo mi konačili, vodeći oko dvadeset sirotih i bijednih kršćana, djece, dječaka i djevojčica, koje su otprilike prije šest do sedam dana uhvatili. Noću, prije našeg odlaska, predali su ih Usrefbegu, paši od Vrhbosne (onoliko koliko je njemu pripadalo). Ah, siroto i bijedno babilonsko ropstvo!

Prvi apostolski vikar u Bosni, biskup fra Mato Delivić u svome izvješću iz 1737. godine navodi da su župi Travnik, između ostalih mjesta, pripadala i mjesta Jardol (2 katoličke kuće i 25 katolika) i Zabilje (3 katoličke kuće i 36 katolika).

 Biskup fra Pavle Dragičević u svome izvješću navodi da je župi Lašvi godine 1742. pored ostalih mjesta pripadalo i mjesto Zabilje, koje je tada imalo 6 kato­ličkih kuća i 59 katolika, a od toga je bilo 36 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 23 djece (nepričešćenih).

Apostolski vikar, biskup fra Marijan Bogdanović u svome izvješću o kanonskom pohodu Bosni od 27. svibnja do 9. prosinca 1768. navodi da je župi Lašvi tada pripadalo i mjesto Jardol, s 21 katoličkom kućom i 133 katolika, a od toga su bile 84 odrasle osobe i 49 djece.

Prema izvješću biskupa fra Augustina Miletića od 4. svibnja 1813. područje današnje župe Vitez bilo je u sastavu župe Travnik. Prema tome izvješću, na području današnje župe Vitez bilo je 970 stanovnika u 147 katoličkih kuća (601 odrasla osoba i 369 djece), raspoređenih po seoskim zajednicama na sljedeći način: Vitez, Gaćice i Kruščica - 35 katoličkih kuća, 134 odrasla stanovnika, 61 dijete, ukupno 195; Mošunj i Gladnik (28, 124, 77, ukupno 201); Večerska i Zaselje (23, 99, 60, ukupno 159); Jardo i Putkovići (15, 58, 30, ukupno 88); Počulica i Dubravice (23, 82, 63, ukupno 145), Topola (23, 104, 78, ukupno 182).

 U Šematizmu Bosne Srebrene za 1856. godinu, a prema podacima iz 1855., u župi Gučja Gora pored ostalih spominju se i mjesta: Brdo (11 katoličkih obitelji i 63 katolika), Dubravica (9, 71), Gaćice (12, 65), Jardo (21, 124), Kruščica (26, 164), Mošunj-veliki (19, 134), Mošunj-mali (9, 96), Počulica (11, 66), Topola (26, 187), Večerićka-donja (22, 129), Večerićka--gornja (7, 76), Vitez (27, 190) i Zabilje (19, 127).

 Na brežuljku Crkvina iznad sela Mali Mošunj  21. rujna 1913. sagrađena je i blagoslovljena crkvica posvećena Žalosnoj Gospi. Crkva dominira Lašvanskom dolinom, a sagrađena je unutar temelja stare, davno srušene crkve, prema kojoj se brežuljak najvjerojatnije nekada i zvao Crkvina. Uz zmijoliki put koji vodi k vrhu podignute su postaje križnog puta i otuda ovo brdo danas svi zovu Kalvarija.

 


Mali Mošunj: Blagoslov zavjetne kapele Žalosne Gospe na brdu Kalvarija
(21. rujna 1913.)

  


Križ na Kalvariji (1913)


 
Vitez: Hrvatski dom oko 1927. godine


 
Vitez: Članovi HKD-a Napredak ispred Hrvatskog doma 1923. godine

 Tijekom rata 1992. - 1995., u drugoj polovini 1993. godine muslimanski su ekstremisti granatama gađali župnu crkvu i kuću te ih neznatno oštetili.

 Prema Šematizmu Bosne Srebrene za 1864. godinu u kapelaniji Jardo bilo je 234 katoličke obitelji i 287 bračnih parova. Kapelaniji Jardo tada su pripadala naselja: Jardo - 21 katolička obitelj i 140 katolika, Brdo (8, 85), Dubravica (13, 107), Gaćice (15, 90), Krčevine (9, 48), Kruščica (30, 166), Mošunj-Mali (10, 90), Mošunj-Veliki (20, 141), Počulica (14, 78), Topola (29, 212), Večerička-doljna (18, 115), Večerička-gornja (13, 93), Vitez (23,184) i Zabilje (11, 109).

U podacima iz 1870. godine nalazimo da je župa Vitez imala 14 naselja s 252 katoličke obitelji (1316 bračnih parova).


 
Hrvatske katoličke narodne nošnje iz okolice Viteza

 Prema Šematizmu Bosne Srebrene za 1877. godinu u župi Vitez bila je 261 katolička obitelj u kojima je živjelo 355 bračnih parova. Župi su tada pripadala naselja: Vitez (31 katolička obitelj i 204 katolika), Brdo (12, 77), Dubravica (20,107), Gaćice (7, 49), Jardo (19, 115), Krčevine (8, 49), Kruščica (26, 162), Mošunj (27, 165), Mošunjčić (10, 108), Počulica (17,93), Putkovići (3,22), Topola (41, 243), Večeriška Donja (17, 115), Večeriška Gornja (10, 93) i Zabilje (13, 105).

 
Mons. Jozo Garić, biskup banjalučki (rođen 1870. u Vitezu, umro 1946. u Grazu)

 U Imeniku klera i župa za 1885. godinu, a prema podacima iz 1884., navodi se da župi Vitez pripadaju sljedeća naselja: Vitez (205 katolika), Bila (10), Brdo (125), Dubravica (87), Gaćice (88), Jardo (145), Krčevine (132), Kruščica (159), Mošunj (171), Mošunjčić (99), Ograde (25), Počulica (125), Preočica (3), Putkovići (30), Rieka (85), Sadovače (7), Topola (306), Večeriška donja (146), Večeriška gornja (118) i Zabilje (89).


 
Hrvatske katoličke narodne nošnje iz okolice Viteza


Prema Imeniku klera i župa za 1910. godinu u župi Vitez navode se sljedeća naselja: Vitez (299 katolika, 364 muslimana i 4 Židova), Brdo (165 katolika), Dubravica (120 katolika, 4 evangelika, 30 muslimana i 8 Židova), Gaćice (107 katolika, 10 pravoslavaca i 71 musliman), Jardol (205 katolika i 9 muslimana), Krčevine (197 katolika i 15 muslimana), Kruščica (180 katolika, 1 evangelik, 251 musliman i 6 Židova), Mošunj (239 katolika), Mošunjčić (166 katolika i 28 muslimana), Počulica (172 katolika i 286 muslimana), Putkovići (18 katolika i 42 muslimana), Rijeka (221 katolik, 5 pravoslavaca, 6 muslimana i 6 Židova), Topola (498 katolika, 33 pravoslavca i 291 musliman), Večeriška Donja (180 katolika i 166 muslimana), Večeriška Gornja (134 katolika i 6 muslimana) i Zabilje (161 katolik). Osim katolika kojih je bilo ukupno 3062, na području tadašnje župe Vitez 1910. godine bilo je ukupno 1565 muslimana, 48 pravoslavaca, 24 Židova i 5 evangelika.


 
Unutrašnjost sadašnje župne crkve: Koncert klasične glazbe 2008. g.

 Prema Šematizmu za 1932., a s obzirom na podatke iz 1931. godine, u župi Vitez navode se sljedeća naselja: Vitez (364 katolika, 3 pravoslavca, 1 Židov, 536 muslimana), Brdo (164 katolika), Gaćice (115 katolika, 16 pravoslavaca i 104 muslimana), Han Kompanija (252 katolika, 2 grkokatolika, 13 pravoslavaca i 47 muslimana), Jardol (278 katolika i 7 muslimana), Krčevine (207 katolika), Kruščica (353 katolika, 1 grkokatolik, 1 pravoslavac, 329 muslimana), Mošunj Mali (284 katolika, 1 pravoslavac i 12 muslimana), Mošunj Veliki (271 katolik i 1 pravoslavac), Počulica (182 katolika i 30 muslimana), Putkovići (41 katolik i 149 muslimana), Rika (341 katolik, 1 grkokatolik, 12 pravoslavaca i 18 muslimana), Topola (741 katolik, 322 pravoslavca i 797 muslimana), Večeriška Donja (223 katolika i 231 musliman), Večeriška Gornja (201 katolik), Vraniska (52 katolika i 230 muslimana) i Zabilje (184 katolika). Osim katolika, na području tadašnje župe Vitez 1931. godine bilo je ukupno 3588 muslimana, 564 pravoslavca, 4 grkokatolika i 1 Židov.

 Prema Šematizmu za 1961., a s obzirom na podatke iz 1959. godine, župi Vitez pripadala su sljedeća naselja: Vitez (724 katolika), Brdo (286), Gaćice (198), Dubravica (346), Jardol (489), Krčevine (421), Kruščica (452), Mošunj Mali (419), Mošunj Veliki (464), Nova Bila (267), Počulica (416), Putkovići (60), Rijeka (526), Topola (1136), Večeriška Donja (328), Večeriška Gornja (357) i Zabilje (426 katolika).


Prema podacima od 31. prosinca 2001. godine župa Vitez imala je 3471 katoličku obitelj. Broj katoličkih obitelji i katolika po naseljima i ulicama (lokalni nazivi): Dubravica Donja/Križančevo Selo - 217 katoličkih obitelji i 709 katolika, Dubravica Gornja (7, 24), Gaćice (53, 192), Jardol (178, 584), Krčevine (198, 568), Kruščica (214, 756), Mošunj Mali (187, 673), Mošunj Veliki (63,195), Počulica (16, 56), Rijeka (362, 1112), Stari Vitez (153, 462), Stara Bila i Kolotin (134, 481), Šantići (323, 950), Večerska Donja (86, 288), Večerska Gornja (111, 389), Vitez, ulice: Divjak (110, 404), Kamenjače (125, 419), Lašvanska (22, 76), Marosi (113, 347), Nadioci (114, 353), Stjepana Radića (38, 120), Očice (66, 237), Podgradina (131, 594), Stambene zgrade (487, 1468) i Stanica (35, 98). U župi Vitez bile su još 73 prognaničke obitelji s 237 katolika.

 
?>