Služenjem svete mise u crkvi Sv. Leopolda u Dubravici, komemorativnom sjednicom, te paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca ispred središnjeg spomen obilježja, u Vitezu je 22. prosinca obilježena 15. godišnjica jednog od najstravičnijih zločina u posljednjem ratu, ubojstva 64 hrvatska civila i vojnika u Križančevom Selu.

Za razliku od drugih stratišta, za zločin u Križančevom Selu još uvijek nitko nije odgovarao.

„Napad koji je izveden od strane pripadnika Armije BiH 22. prosinca 1993. godine bio je okrutan i stravičan. U akciji koja nije štedjela nikoga, poginula su 64 civila i vojnika, pripadnika HVO-a. Bili su to siloviti, topništvom podržani naleti postrojba Armije BiH iza kojih su ostajala tijela žrtava, uništene kuće i gospodarske zgrade. Rano ujutro, probijene su crte obrane u zoni odgovornosti Prve bojne Viteške brigade HVO-a. Znatno nadmoćniji neprijatelj je doslovce na kućnom pragu ubijao sve što mu se našlo na putu. Bio je to krvavi pir, u kojem su ljudi ubijani, a selo popaljeno. Među ubijenima je bilo i žena i staraca. Brojni pripadnici HVO-a su zarobljeni, odvedeni, mučeni i izmasakrirani. Ono što nas danas najviše boli, uz sjećanje na mučki ubijene Hrvate, jest činjenica da za zločin u Križančevom Selu nitko nije odgovarao“, kazano je na komemorativnoj sjednici, gdje su pročitana i sva imena ubijenih civila i pripadnika HVO-a.

Uz predstavnike Udruga stradalnika Domovinskog rata općine Vitez, koje su bile i organizatori obilježavanja stradanja u Križančevom Selu, prigodnim riječima tužnom skupu, u amfiteatru Osnovne škole Dubravica obratila je i zamjenica ministra obrane BiH Marina Pendeš, te ratni zapovjednik Viteške brigade HVO-a, pukovnik Mario Čerkez.

Ispred središnjeg spomen obilježja u Križančevom Selu vijence su položila brojna izaslanstva, među njima i načelnik općine Vitez Vlado Alilović, izaslanstva stranaka HDZ BiH, HDZ 1990 i HSP, zamjenici i pomoćnici ministara obrane i ljudskih prava i izbjeglica BiH Marina Pendeš i Slavko Marin, predstavnici općinskih i županijskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata i drugi.